-
1 will
I [wil, wəl]nedoločnik in velelnik manjkata; 1. in 3. os. singular will, 2. os. singular (you) will, obsolete (thou) wilt, plural will; preterite would [wud, wəd], 2. os. preterite obsolete (thou) wouldst, past participle wold [wóuld], wouldI.auxiliary verb (s sledečim nedoločnikom brez to)1.(za tvorbo prihodnjega časa za 2. in 3. os. singular in plural, za izražanje obljube ali namena tudi za 1. os. singular in plural): he will see very soon — bo kmalu videlI will not come back — ne bo me (več) nazaj;2.hoteti, biti voljan ali pripravljen: will (would) you pass me the bread, please — mi hočete (bi mi hoteli) podati kruh, prosim?boys will be boys — dečki hočejo (pač) biti dečki, mladost se mora iznoreti;3.(v pogojnih stavkih): he would do it if he could — on bi to naredil, ko bi mogel;4.biti navajen, imeti navado: he will sit here for hours — ima navado ure in ure tu presedetiit would appear — kazno je;II.intransitive verb & transitive verbhoteti, želeti: what will you? — kaj hočeš (želiš)?I would it were otherwise! — hotel (želel) bi, da bi bilo drugače!(I) would I were a bird! — hotel bi biti ptica!I will to God! — bog daj!I could not do it even if I would — ne bi mogel storiti tega, tudi če bi hotelII [wil]nounvolja, hotenje, stremljenje; izraz volje, želja, ukaz; strast; juridically oporoka, poslednja volja, testament (= last will)of one's own will — po lastni, svobodni volji, prostovoljnowith a will — rad, vnetogood will — dobra volja, naklonjenost, blagohotnosttenant at will — zakupnik, ki mu lahko po svoji volji odpovemoill will — mržnja, sovraštvoto bear s.o. ill will — imeti slabe namene s komto have one's will, to exercise one's will — izsiliti, uveljaviti svojo voljoto work one's will — uveljaviti svojo voljo, doseči svoj ciljIII [wil]1.transitive verb 2. os. singular (you) will, obsolete (thou) willest, — 3. os. wills, obsolete willeth — [wílim], preterite in past participle willed [wild]; hoteti, določiti, odločiti; nameravati, (redko) ukazatihe who wills success is half way to it — kdor trdno (zares) hoče uspeh, ga že na pol imawilling and wishing are not the same — hoteti in želeti je dvoje; juridically v oporoki določiti, voliti, zapustitishe willed her money to a hospital — svoj denar je (v oporoki) zapustila neki bolnici; vplivati na (koga), prisiliti, primorati (koga) (s hipnozo itd.)to will o.s. into — prisiliti se k;2.intransitive verbhoteti, zahtevati, želeti, koprneti po -
2 will
• biti dovoljan; biti naviknut na; biti rešen da; biti voljan; dobra volja; hteti; naklonost; običavati; odluka; oporuka; ostaviti testamentom; testament; umeti; volja; zaveštanje; želja -
3 good
[ɡud] 1. comparative - better; adjective1) (well-behaved; not causing trouble etc: Be good!; She's a good baby.)2) (correct, desirable etc: She was a good wife; good manners; good English.)3) (of high quality: good food/literature; His singing is very good.)4) (skilful; able to do something well: a good doctor; good at tennis; good with children.)5) (kind: You've been very good to him; a good father.)6) (helpful; beneficial: Exercise is good for you.; Cheese is good for you.)7) (pleased, happy etc: I'm in a good mood today.)8) (pleasant; enjoyable: to read a good book; Ice-cream is good to eat.)9) (considerable; enough: a good salary; She talked a good deal of nonsense.)10) (suitable: a good man for the job.)11) (sound, fit: good health; good eyesight; a car in good condition.)12) (sensible: Can you think of one good reason for doing that?)13) (showing approval: We've had very good reports about you.)14) (thorough: a good clean.)15) (healthy or in a positive mood: I don't feel very good this morning.)2. noun1) (advantage or benefit: He worked for the good of the poor; for your own good; What's the good of a broken-down car?) dobro2) (goodness: I always try to see the good in people.) dobro3. interjection(an expression of approval, gladness etc.) dobro!- goodness4. interjection((also my goodness) an expression of surprise etc.) moj bog!- goods- goody
- goodbye
- good-day
- good evening
- good-for-nothing
- good humour
- good-humoured
- good-humouredly
- good-looking
- good morning
- good afternoon
- good-day
- good evening
- good night
- good-natured
- goodwill
- good will
- good works
- as good as
- be as good as one's word
- be up to no good
- deliver the goods
- for good
- for goodness' sake
- good for
- good for you
- him
- Good Friday
- good gracious
- good heavens
- goodness gracious
- goodness me
- good old
- make good
- no good
- put in a good word for
- take something in good part
- take in good part
- thank goodness
- to the good* * *I [gud]adjectivedober; ljubezniv; koristen, zadovoljiv, precejšen, znaten, obilen; zdrav, kreposten; zapeljiv; pravi, veljaven; svež, nepokvarjen; celas good as — skoraj, tako rekočgood at, a good hand at — spreten, mojster v čemgood cheer — veseljačenje, požreševanje, krokanje, popivanje; pogumbe good enough to... — bodi tako dober in...good for nothing — zanič, nerabento hold good — dobro se obnesti, obveljaticommerce your good self — vaša cenjena firma (v pismih)good speed! — mnogo sreče!that's a good'un! — ta je dobra!to throw good money after bad — razmetavati denar, zapravljatigood night! — lahko noč!good Lord! — zaboga!good for you! — prav imašcolloquially good and ready — popolnoma pripravljenII [gud]noundobro, korist, ugodnost; premoženje; plural blagofor good (and all) — za vedno, za vselejto the good — povrh, poleg redne plačewhat's the good of it? — kakšen smisel ima?American dry goods — blago na metre (tekstil, sukanec)American colloquially to deliver the goods — izpolniti obljubo -
4 gaiety
-
5 sunshine
1) (the light of the sun: The children were playing in the sunshine.) sončna svetloba2) (cheerfulness or happiness.) radost* * *[sʌnšain]1.nounsončni sij, sončna svetloba, sončno vreme; figuratively veselje, vedrost, radost, dobra voljain the sunshine slang v "rožicah", pijan;2.adjectivesončen; figuratively veder, vesel, srečen; premožen -
6 willingness
[wíliŋnis]nounvoljnost, dobra volja, pripravljenost, ustrežljivost -
7 good humour
(kindliness and cheerfulness.) dobra volja -
8 high spirits
(enthusiasm, cheerfulness and energy: He's in high spirits today.) dobra volja -
9 cheer
s 1. raspoloženje, dobra volja, veselje 2. hrana, jelo, gošćenje, čašćenje 3. utjeha, ohrabrenje; bodrenje, klicanje hura / what # ? = kako je ?, kako ide ?; to be of good # = biti dobre volje, veseo, raspoložen; the fewer the better # = što je manje ljudi, to više ima hrane za jelo; [coll] cheers! = živio!, živjeli! (nazdravljanje); to give three #s = triput hura, živio ([for] za); to make good # = gostiti se* * *
bodrenje
bodriti
klicanje
klicati
kliknuti
odobravanje
odobravati
ohrabrivati
veseliti se
veselost -
10 pleasure
vt/i I. [vt] pružati, praviti (komu) veselje, goditi, ugoditi (komu) II. [vi] uživati, ugađati (sebi)* * *
dobra volja
radost
razonoda
ugodno
ushićenje
užitak
uživanje
uživati
zadovoljstvo
želja -
11 amity
• ljubazan stil; prijateljska dela; prijateljske usluge; prijateljstvo; sloga; uzajamna dobra volja -
12 benevolence
• čovekoljublje; dobra volja; dobročinstvo; dobroćinstvo; dobrodušnost; dobronamernost; dobrota; dobrotvornost; milosrdnost; naklonost -
13 favour
• biti koristan; biti naklonjen; biti povoljan za; blagonaklonost; dobra volja; dobrota; dopuštenje; draž; izgled; korist; koristiti; ličiti; ljubaznost; milost; naklonost; plemenitost; podstaći; pokazati naklonost; povlađivati; primljeno pismo; štititi; usluga -
14 good-will
• blagonaklonost; dobra volja; naklonost; odziv kupaca -
15 good will
• blagonaklonost; dobra volja; naklonost; odziv kupaca -
16 love
• amor; beskrajna dobra volja tvorca p; bog ljubavi; boginja ljubavi; drago; dušica; ljubav; ljubiti; milo biće; ništa; odanost ljudi bogu; omiljen predmet; polna naklonost; voleti -
17 pleasure
• činiti po volji; ćef; dobra volja; milina; milje; nahođenje; prijatnost; radost; razonoda; učiniti po volji; uživanje; uživati; zadovoljavati se; zadovoljstvo; želja -
18 good will
n.dobra volja · добра вольа f. -
19 humo(u)r
I [hjú:mə]nounhumor, razpoloženje, temperament, šegavost; plural norčije, šale; history telesni sokin the humo(u)r for s.th. — razpoložen za kaj, pri volji za kajout of humo(u)r — slabe volje, ozlovoljenhistory cardinal humo(u)rs — glavni telesni sokovi (kri, sluz, žolč itd.)II [hjú:mə]transitive verbugoditi, ustreči, prilagoditi se komu
См. также в других словарях:
vólja — e ž (ọ) 1. sposobnost hotenja: človek ima um in voljo; krepiti, razvijati, utrjevati voljo; ekspr. zlomiti komu voljo; slabotna, trdna volja; človek močne, ekspr. železne volje / nima lastne volje ni samostojen v odločanju / svobodna volja //… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
benevolencija — benevolèncija ž DEFINICIJA 1. blagonaklonost, dobra volja, dobra namjera; dobrostivost 2. milosrdno ili dobro djelo ETIMOLOGIJA lat. benevolentia ≃ benevolens: dobronamjeran … Hrvatski jezični portal
dobròvolja — ž jez. knjiž. dobra volja, dobro raspoloženje, stanje ugode, opr. zlovolja … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
benevolentnost — benevolèntnōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA osobina i svojstvo onoga koji je benevolentan; dobrohotnost, dobra volja, benevolencija (1) ETIMOLOGIJA vidi benevolencija … Hrvatski jezični portal
dobrovolja — dobròvolja ž DEFINICIJA jez. knjiž. dobra volja, dobro raspoloženje, stanje ugode, opr. zlovolja ETIMOLOGIJA vidi dobrovoljan … Hrvatski jezični portal
favorit — favòrīt m <G favoríta> DEFINICIJA 1. onaj koji stoji pod pokroviteljstvom moćne ili utjecajne osobe; ljubimac, milosnik, miljenik 2. sport kojem se daju najveći izgledi da će pobijediti ETIMOLOGIJA tal. favorito ← lat. favorabilis:… … Hrvatski jezični portal
eutimija — eutìmija ž DEFINICIJA psih. osjećaj ponesenosti i dragosti, dobra volja, unutrašnje zadovoljstvo, radost [pasti u eutimiju] ETIMOLOGIJA grč. euthymía ≃ eu + thymós: duša … Hrvatski jezični portal
gargántovski — a o prid. (ȃ) tak kot pri Rabelaisovem Gargantui: gargantovska moč in dobra volja … Slovar slovenskega knjižnega jezika
humór — ja m (ọ̑) 1. sposobnost za duhovito, šaljivo prikazovanje česa: biti brez humorja; imeti smisel za humor / on je človek humorja // kar se ustvari s to sposobnostjo: ljubil je šalo in razumel humor; črtica je brez humorja; pripovedovati s… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
izhlapévati — am tudi shlapévati am nedov. (ẹ) spreminjati se iz tekočega stanja v plinasto pri temperaturi, ki je nižja od vrelišča: voda v kozarcu izhlapeva; bencin hitro izhlapeva // ekspr. izginjati, minevati: njegova dobra volja je izhlapevala… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
minévati — am nedov. (ẹ) 1. časovno se odmikati: dnevi minevajo / čas je hitro mineval 2. izraža približevanje prenehanju obstajanja: dan je že mineval, ko so končali; že tretje leto mineva, odkar je odšel / nevihta mineva ponehava / ko sonce posije, rosa… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
